26 Nhlangula 2025
Ngu Liberty Mutamba

Omama bedolobheni leGwanda bathi ukuthethiswa, ukucothozwa lenzondo kubenza baphele intshukuntshu yokuba baphatheke kuzikhundla. Abesifazana bathi inkulumo lezi ezibhidlizayo zivame ukuvela kubosowabo.
Omama bavule isifuba kumalanga ambalwa adlulileyo lapho inhlanganiso ye Women’s Coalition of Zimbabwe (WCOZ) ebibuthanise ingatsha zikahulumende, inhlanganiso ezizimele zodwa kuthakazelelwa ilanga le International day of countering Hate speech.
Owake wabangukhansila uNappy Moyo uthi omama bayancindezelana I kakhulu nxa omunye wabo efuna ukuthola isikhundla.
“Sengananzelela ukuba omama siya chothozana, sithumela inzondo komunye wethu efuna, iloba sethole isikhundla. Ngithe ngingu khansila ngangibizwa ngamagama angajabulisiyo, inhlamba bezinzima ngilulazwa ngoba ngingumuntu wesifazana. Okulokhu kungimangalisa yikuthi bengithethiswa njalo ngilulazwa ngabantu besifazana,” kutsho uMoyo.
Ezinkonzweni lakho, omama bakhala ezimathonsi, nangu uAngelina Ndlovu.
“Indaba yokuchothozwa, inzondo ikhona lasezinkonzweni, umama nxa esima phambili kwabantu abanye bayabe beqhwebana bemchothoza.
Ukunyeyana lokhu ungadingisisa kuyabe kuvela komunye umama.
Ikanti abanye obaba lokhu bengakholwa ukuba umama sengahola ibandla,” kubika uNdlovu.
USiduduzile Masilela uthi omama bahlukunyezwa iloba bezihambela nje, indaba yokuchothozwa ikhona kundawo zonke.
“Indaba yokuhlukuluzwa ikhona ikakhulu kithi omama. Abantu bayabe besihleba iloba sizihambela njee emgwaqweni. Lokhu kuhle kusikhiphe umdlandla wokuthi lathi sime phambili kwabantu.
Amanye amagama asehlisa isithunzi, ingakho ukuthatha isikhundla kusuka kubenzima kubomama,” kutsho uMasilela.
Omama bathi lokhu sebekubone njengomgoqo obavalela amathuba amanengi. USithembinkosi Gumbo ongu mgcinisihlalo weWomen’s Coalition of Zimbabwe (WCOZ) esiqintini seGwanda uyaphawula.
“Njengabo mama indaba zokukhulunywa kubi lokuchothozwa ziletha uvalo lokwesaba ukuze abasifazane bengathathi izikhundla.
Omama sibalethela ingqobe yokuba bebambane bayakhane, besekelane kunhlelo eziletha ingqubekela phambili. Uma befuna ukuthatha izikhundla kumele umoya wokuchothozana uphele,” kutsho uGumbo
Isisekelo sombuso welizwe sinikeza omama ithuba lokuba labo bathole amathuba afanana labesilisa. USodolobho we Gwanda uThulani Moyo uthi njenge khansili labo balemithetho evulela omama labontanga amathuba okuba labo bathole izikhundla.
“Indaba zokuchothozwa zigcwele kumuntu wonke, kodwa umthetho welizwe unika omama amathuba afanayo. Thina endaweni yakithi silabantu abangomama abaphethe izikhundla eziphezulu.
Omama batshaphazana ngolimi bekhulumana kubi. Ngilinika ingqobe yokuba liphakamisane ukuze lenelise ukuphatha izikhundla.
Isisekelo sombuso welizwe silinikezile amathuba wokuba lithole izikhundla ingabe yiphi ihofisi, sukumelani phezulu lithathe indawo lezo,” kutsho uAlderman Moyo.
Ilanga lokwenqabela indaba zokuchothozana, inzondo lithakazelelwa mhlaka 18 Nhlangula minyaka yonke (International day of countering Hate speech). Abantu sebevame ukuchothozana kunkundla zokuxhumana.